search icon Arhiva

Javna rasprava o RTS-u u Subotici: dramatično i optimistično

Na javnoj raspravi o Radio-televiziji Srbije, održanoj u Subotici 15. oktobra, nekoliko puta čula se reč dramatično. Dragan Bujošević, generalni direktor RTS-a, izjavio je da ne namerava dramatično da menja programsku šemu, potom da je uspeo dramatično da smanji cenu domaćih serija, a na kraju i da planira dramatično da ojača sajt rts.rs, prvenstveno zbog kontakta sa mlađom publikom. Međutim, s obzirom na finansijski položaj javnog servisa, reč dramatično dobiće svoje pravo značenje tek kad od Nove godine na snagu stupi finansiranje putem taksi.

Bujošević je istakao da je neophodno pronaći održiv sistem naplate, kao i da za primerima dobre prakse ne treba tragati dalje od susedstva. U Hrvatskoj, na primer, samo tri odsto domaćinstava ne plaća taksu. Zbog toga HRT raspolaže sa gotovo 100 miliona evra više od RTS-a, iako je reč o državi koja ima tri miliona stanovnika manje od Srbije. Kako RTS gleda na optužbe o konstantnom repriziranju sadržaja? „To je najobičnija laž“, smatra Bujošević. Od šest ujutro do ponoći reprizna su samo tri sata, a sav preostali program je premijerni: „To su rezultati koje ne mogu da ostvare ni najbolji kablovski kanali“.

Uprkos nezavidnom finansijskom položaju, RTS je – tvrdi Duška Vučinić Lučić, PR javnog servisa – najgledanija televizija u Srbiji, „iako za to ne postoji zakonska obaveza“. Od 20 najgledanijih emisija u ovoj godini, 18 je emitovano na Prvom programu RTS-a. Vučinićeva je predstavila i rezultate istraživanja, prema kojem građani vide RTS kao televiziju sa najboljim novinarima (26,4%), televiziju sa koje najviše mogu da nauče (37,4%), televiziju sa najboljom ponudom domaćih emisija (43,2%), te društveno najodgovorniju televiziju (40,4%). Na drugom mestu u svim navedenim kategorijama nalazi se TV B92.

„Ono što je javni servis danas, to će Srbija biti sutra“, izjavio je Dragoljub Kojčić, predsednik Programskog odbora RTS-a. A o tome kakav je javni servis danas, svedoče rezultati istraživanja koje je predstavila dr Dubravka Valić Nedeljković, profesorka na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Primećuje se napredak u pogledu opreme priloga, pristupa ekonomskim temama i udela sadržaja o kulturi u centralnim informativnim emisijama, ali je sa druge strane ostavljeno premalo prostora za opozicione stranke, žene su subjekti u samo 19% priloga, a Vojvodina ostaje na marginama informativnih emisija.

Publika je svoja pitanja mahom bazirala na odnosu RTS-a prema nacionalnim manjinama. Emisija „Građanin“ je nedovoljna i loše koncipirana, a u „Dnevniku“ je nacionalna šarolikost Srbije gotovo nevidljiva, rekli su prisutni Subotičani. Smeta im i najavna špica „Dnevnika“ jer ih podseća na devedesete, ali i odsustvo istraživačkog novinarstva. Predstavnici RTS-a saslušali su predloge za poboljšanje programa, a ujedno su najavili i određene novine: duži Jutarnji program, nove domaće serije („Čizmaši“ i „Komšije“), te uspostavljanje skupštinskog kanala.

I dramatično i optimistično: ove reči, iako značenjski suprotstavljene, odslikavaju atmosferu u kojoj RTS dočekuje neizvesnu 2016. godinu. A o tome da ni prošlost nije bila savršena, iako nas katkad uvuče u tu idiličnu zabludu, svedoči i jedan arhivski snimak prikazan na javnoj raspravi. Šta su šezdesetih godina gledaoci mislili o TV Beograd? Anketa iz arhive pokazuje da su se građani žalili na mnogo golotinje, lošu muziku, ali i na – previsoku pretplatu.

O Radio: Virtuelno... Projekcija nagrađenog filma...